Anatomija i biomehanika stopala
Kao jedinstvena funkcionalna cjelina, stopalo djeluje kao elastično pero, što je od iznimnog značaja u fazi oslonca i propulzije u ciklusu hoda. Anatomski se dijeli u tri dijela. Stražnji dio čine gležanjska i petna kost, srednji dio čine čunasta kost, kockasta kost, tri klinaste kosti, prednji dio čine pet kostiju donožja, 14 kosti prstiju stopala te dvije sezamske kosti. Dakle, stopalo je građeno vrlo složeno i sastoji se od 26 kostiju (uz dvije sezamske kosti ukupno 28 kostiju), povezanih čvrstim svezama te dugim i kratkim potkoljeničnim mišićima. Takva građa omogućuje zajedničko i međusobno ovisno gibanje svih anatomskih elemenata.
Tijekom opterećenja, težina tijela prenosi se s potkoljenice na gležanjsku kost, a potom većim dijelom na petnu kost te manjim dijelom na prednje stopalo, poglavito na glavicu prve kosti donožja. Tri su točke neposrednog uporišta – tuber kalkaneusa (1), glavica V metatarzalne kosti (2), glavica I metatarzalne kosti (3). Te tri točke spojene kostima, ligamentima i mišićima tvore dva uzdužna (unutrašnji i vanjski) te dva poprečna (prednji i stražnji) svoda stopala.
Uzdužni svodovi stopala započinju od tubera kalkaneusa i poput arkada se protežu prema naprijed. Unutrašnji svod stopala proteže se od tubera kalkaneusa, preko talusa, čunaste kosti, prve klinaste kosti te duž tijela I metatarzalne kosti završava na glavici iste, dok se vanjski uzdužni svod proteže preko kuboidne i tijela V metatarzalne kosti te završava na njenoj glavici. Najviša točka unutrašnjeg svoda stopala je čunasta kost koja od tla odstoji oko 15mm, a vanjskog kuboidna kost koja od tla odstoji oko 5mm. Prednji poprečni svod povezuje glavice I-V metatarzalne kosti sa najvišom točkom u glavici II metatarzalne kosti. Stražnji poprečni svod se nalazi u području triju klinastih i kuboidne kosti.
U održavanju svodova, statici i dinamici stopala sudjeluje dakle, sustav čvrstih sveza, intrinzično mišićje stopala te svi mišići potkoljenice osim m.tricepsa surae. Od ligamenata koji sudjeluju u oblikovanju svodova najvažnije je spomenuti lig.calcaneonaviculare - LC, lig.plantare longum - LP te aponeurosis plantaris – AP
Svodovi stopala nastaju još dok je dijete u maternici, ali su jasno vidljivi tek nakon druge godine života kada se smanji debljina masnog jastučića koji djeca imaju na tabanima.
Uspravan hod je karakterističan za ljudsku vrstu i u snovi je svima nama jednak, premda postoje sitne razlike koje nam omogućuju da čak i iz daljine razlikujemo prijatelje ili poznanike.